Novo
Utorak, 16.01.2018.
Naslovna » Izdvojeno » Zaštita od groma

Zaštita od groma

Zaštita od groma

Zar ne vidiš da Allah razgoni oblake, i onda ih spaja i jedne nad drugima gomila, pa ti vidiš kišu kako iz njih pada; On s neba, iz oblaka veličine brda, spušta grad, pa njime koga hoće pogodi, a koga hoće poštedi – blijesak munje Njegove gotovo da oduzme vid.  (Kur'an; An-Nur, 43)

Kako nastaju munje i gromovi?

Prilikom gibanja oblaka kroz atmosferu događaju se različiti električni procesi. Zbog međudjelovanja slojeva zraka različitih struktura koji se usporedo gibaju različitim brzinama javljaju se razlike u njihovim električnim potencijalima. Te razlike na olujnom nebu mogu iznositi i do nekoliko miliona volti. Istim mehanizmom kao što iskra preskače između tramvajske lire i strujnog vodiča (gdje je razlika potencijala desetak hiljada volti), u atmosferi ili između atmosfere i tla javljaju se ogromne iskre koje preskaču i mnogo veće udaljenosti. Takvu iskru nazivamo munjom.
Analogno pucketanju iskre u loše postavljenoj utičnici, pojava munje popraćena je glasnim praskom. Taj prasak zovemo grom. Kako je brzina svjetlosti u atmosferi mnogo veća od brzine zvuka, grom uvijek čujemo s nekoliko sekundi zakašnjenja u odnosu na pojavu munje. Mjerenjem vremenske razlike između pojave munje i zvuka groma moguće je precizno odrediti udaljenost udara munje od mjesta na kojem se nalazimo.

Novija istraživanja groma idu u više pravaca. Jedan od njih je razvoj mreže uređaja za detekciju i registraciju gromova, koja omogućava da se sa jednog mjesta pregledno prati situacija na većem području.
Drugi važan pravac istraživanja je pokušaj da se što bolje snime i matematički opišu pojave pri udaru groma. Pri izučavanju tih pojava koriste se umjetno izazvani gromovi.

Djelovanje groma na čovjeka

Udar groma može biti direktan ili posredan.

Direktan udar groma u čovjeka uzrokuje visoki napon u tijelu, reda veličina 100 kV, uslijed čega sa površine ljudskog tijela nastaje preskok u obliku električnog luka, preko kojeg teče najveći dio električne struje nastale udarom groma, dok kroz tijelo čovjeka prolazi struja vrijednosti nekoliko ampera. Rijetki su oni koji mogu preživjeti direktan udar groma.

Posredni udar groma se događa kada čovjek nije pogođen ukupnom strujom groma, nego samo jednim njezinim dijelom. Opasnosti za čovjeka su tada jako velike ako se nalazi u krugu 100 m od mjesta udara groma. Od mjesta udara groma strujnice se raspršuju nekontrolirano i u stanju su usmrtiti čovjeka.

Zaštita ljudi

Najbolju zaštitu pružaju građevine s pravilno izvedenom gromobranskom zaštitom, automobili s metalnom karoserijom, kabine građevinskih strojeva, stambene prikolice te kabine žičara.
Kada se sprema nevrijeme, treba čim prije potražiti prikladni zaklon.
Svi ljudi na otvorenom prostoru, bez obzira da li pješače ili su na biciklu, motoru, nalaze se u opasnosti da ih udari grom.

Kako se ponašati za vrijeme nevremena u građevini?

Ukoliko je građevina opremljena gromobranom, koji je izrađen u skladu s važećim propisima, ne postoji opasnost za ljude i opremu koja se nalazi u građevini za vrijeme nevremena.
Ipak, izbjegavajte zadržavanje pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stubova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači, ne koristite telefon i mobitel tokom oluje.

Kod većine starijih građevina ili ne postoji gromobranska instalacija ili je potrebna sanacija iste, i za njih vrijedi:

  •  izbjegavati dodir sa svim metalnim dijelovima koji su povezani s vanjskim dijelom zgrade: električna, plinska, telefonska, vodovodna, antenska instalacija, instalacija centralnog grijanja
  • ne koristiti telefon i mobitel,
  • izvući električne, antenske i telefonske utičnice iz električnih aparata kao što su: televizor, radio, računar, modem za internet, mrežne uređaje (bežične ili žičane rutere), printer, fax,
  • ne tuširati se, odnosno ne kupati se u kadi, ne prati rublje ili posuđe,
  • u kamenim i drvenim kućama, koje nemaju gromobransku zaštitu, najsigurnije mjesto je sredina kuće i to u čučećem položaju,
  • odmaknuti se od metalnih dijelova ograde.

Kako se ponašati za vrijeme nevremena na otvorenom?

Ukoliko Vas nevrijeme iznenadi na otvorenom, odmah potražite čvrsto sklonište, a ako ga nema, nastojte izbjegavati najviše dijelove brda ili planine, izbjegavajte otvorena polja i kupanje u vodi.
Izbjegavajte mjesta blizu usamljenih stabala, električnih i telefonskih stubova.
U zatvorenom automobilu ste sigurni: ne izlazite van i ne dodirujte metalne predmete u automobilu.
Odmaknite se od metalnih ograda i mreža, tokom oluje izbjegavajte nošenje metalnih predmeta. Mjesta koja nude zaštitu su pećine, jame ili usjeci, i sl., ali ne i plitke jame mokrih stijena. Nemojte se naslanjati na stijene.
Zaštitu nemojte tražiti u većim skupinama ljudi. Najbolji položaj je čučeći, nagnite se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena, noge držite što je moguće više skupa. U tom položaju smanjuje se tjelesna visina i manjom površinom tijela dodiruje tlo. Ukoliko ne možete drugačije, sjedite tako da su vam noge što bliže tijelu.
Ni u kom slučaju nemojte zalijegati.
U šumi, gdje su drva jednake visine je manja opasnost od udara groma. Ipak odmaknite se od stršećih stabala i ruba šume. Čučnite i udaljite se barem 3 metra od debelih stabala.

Pružanje prve pomoći

  1. Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
  2. Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.
  3. Spasilac mora procijeniti, vodeći računa o ličnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
  4. Ukazati prvu pomoć:
    S prvom pomoći započeti ukoliko je osoba bez svijesti, ima isprekidano disanje ili uopće ne diše, nema opipljivog pulsa odnosno ima raširene zjenice. Pogođenu osobu položiti na leđa i odmah započeti sa masažom srca.  Pri tom osloboditi sve dišne puteve. S obje ruke (jednom na drugoj) 10 puta pritiskati prsa u razmaku od 1 sekunde toliko snažno da mu se prsni koš spusti do 5 cm. Ukoliko osoba nije počela disati ponoviti postupak ili početi s oživljavanjem usta na usta. To se mora tako dugo ponavljati dok ne dođe pomoć ili liječnik koji će ustanoviti smrt. Kada ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati.
  5. Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
  6. Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
  7. Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.

Kur’an o grmljavini

Vidjeli smo naučna saznanja o nastanku grmljavine. Uz to je, svakako, neophodno vidjeti kako Kur’an tretira ovu pojavu i šta kaže o njoj. Grmljavinu i munje Kur’an spominje na nekoliko mjesta. Štaviše, trinaesta sura u Kur’anu nosi naziv “Grom” (Ar-Ra’d), a u trinaestom ajetu te sure se spominje da grmljavina veliča i hvali Uzvišenog Gospodara:

On vam pokazuje munju, da se uplašite i ponadate, i On stvara teške oblake. I grmljavina veliča i hvali Njega, a i meleki, iz strahopoštovanja prema Njemu; On šalje gromove i udara njima koga hoće – opet oni raspravljaju o Allahu, a On sve može.a)

U navedenim ajetima Uzvišeni ističe da je On Taj koji munju potčinjava, a munja je ono što se kao zasljepljujuće svjetlo između oblaka vidi. “Da se uplašite i ponadate” – ona je strah za putnika koga uznemirava munja, ali ona je u isto vrijeme i nada čovjeku koji je u svom mjestu boravka i koji se nada bereketu i koristi od munje, nadajući se ustvari Allahovoj opskrbi (kiši), kako to zaključuje Katade.
On stvara teške oblake” – zbog mnoštva vode koja se nalazi u njima oni su teški i zemlji primaknuti.
I grmljavina veliča i hvali Njega.” Ovaj ajet je u skladu sa dijelom ajeta u kojem Allah, dž.š., veli: “I ne postoji ništa što ga ne veliča, hvaleći Ga.b)

Grom u hadisima Vjerovjesnika, s.a.v.s., i dovama ashaba

Imam Ahmed bilježi od Salima a ovaj od svog oca – Ibn Omera, r.a., da je rekao:

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi čuo grmljavinu, proučio bi: ‘Gospodaru naš, ne usmrti nas svojom srdžbom, nemoj nas uništiti Svojom kaznom i prije toga nas sačuvaj i spasi’. (Allahumme la taqtulna bigadabik, ve la tuhlikna biazabik, ve ‘afina qable zalik.)c)

Imam Ebu Dža’fer bin Džerir prenosi od Ebu Hurejre, r.a.:

Kada bi Allahov Poslanik čuo grmljavinu proučio bi: ‘Uzvišen neka je Onaj koga grmljavina hvali i veliča’. (Subhane men jusebbihur-ra’du bihamdihi.)

Taberani prenosi od Ibn Abbasa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Kada čujete grmljavinu, spominjite Allaha jer Allah neće kazniti onoga ko Ga spominje.d)

Ebu Davud u svome djelu “Merasil” bilježi od Abdullaha b. Ebi Dža’fera da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Kada čujete grmljavinu, izgovarajte tesbih (subhanallah), a nemojte izgovarati tekbir.e)

Abdullah b. Zubejr je imao običaj da, kada čuje grmljavinu, prestane s razgovorom i prouči: Uzvišen neka je Onaj koga grmljavina hvali i veliča, a i meleki, iz strahopoštovanja prema Njemu (Subhanellezi jusebbihur-ra’du bihamdihi vel-melaiketu min hifetihi), a onda bi rekao: “Ovo je veliko zastrašivanje stanovnicima Zemlje i prijetnja.”f)

Alija, Ibn Abbas, Tavus i Esved b. Jezid su, kada čuju grom, imali običaj proučiti: Uzvišen neka je Onaj koga ti veličaš (Subhane men sebbahte lehu).g)

Približavanjem Sudnjega dana bit će više gromova

Imam Ahmed i Hakim od Ebu Se’ida el-Hudrija, r.a., bilježe da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Kako se Sudnji dan bude približavao, gromova će biti sve više, tako da će čovjek doći narodu pa ih upitati: ‘Ko je od vas jutros udaren gromom?’ Reći će: ‘Gromom je bio udaren taj i taj, taj i taj’.h)

Da su ljudi u istinskoj pokornosti Uzvišenom Gospodaru, jedna od Njegovih blagodati prema njima bi bila da ne čuju grmljavinu. Imam Ahmed u “Musnedu” i Hakim u “Mustedreku” od Ebu Hurejre, r.a., bilježe hadisi-kudsijj u kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Rekao je Uzvišeni Allah: ‘Da su Moji robovi u potpunoj pokornosti Meni, dao bih da im noću pada kiša, a danju grije Sunce; i učinio bih grmljavinu za njih gotovo nečujnom’.i)


a) Ar-Ra’d, 12.-13.

b) Al-Isra’, 44.

c) Buharija u djelu “Edebu-l-mufred”, Tirmizi, Nesai u djelu “Postupci u toku dana i noći”, Hakim u svom “Mustedreku” i Taberani u “Velikom Mu’džemu”. Albani hadis ocjenjuje kao slab.

d) Hadis je po ocjeni Ibn Hadžera, Sujutije i Hejsemija slab zbog prenosioca po imenu Jahja b. Kesir, a prema Albaniju jako slabe vjerodostojnosti.

e) Hadis je po ocjeni Sujutije i Albanija slab.

f) Malik u “Muvetta”-u, Buharija u djelu “Edebu-l-mufred” i Taberani u “Mu’džemu”. Hadis je vjerodostojan – sahih.

g) predaja je dobra – hasen.

h) Hakim za hadis veli da je autentičan i da zadovoljava uslove Muslima, dok Hejsemi veli da je slab zbog prenosioca po imenu Muhammed b. Mus’ab.

i) Hadis Sujutija ocjenjuje kao vjerodostojan, a Albani kao slab.

(Preporod, Upustvo civilne zaštite o zaštiti od groma)

Komentariši ovo

Vaša email adresa neće biti objavljena.Obavezna polja su označena *

*